Oktòb 2019 – Sipòte fanm ak tifi endijèn yo

Ekri pa April Ignacio, yon sitwayen nan Nasyon Tohono O'odham ak fondatè Indivisible Tohono, yon òganizasyon kominotè de baz ki bay opòtinite pou angajman sivik ak edikasyon pi lwen pase vòt pou manm Nasyon Tohono O'odham. Li se yon defansè feròs pou fanm, yon manman senk timoun ak yon atis.

Fanm ak Tifi endijèn ki disparèt ak asasinen yo se yon mouvman sosyal ki pote konsyans sou lavi yo pèdi ak vyolans. Pi miyò mouvman sa a te kòmanse nan Kanada nan mitan kominote Premye Nasyon yo ak ti ogmantasyon nan edikasyon yo te kòmanse koule desann nan Etazini yo, kòm sitou fanm konekte pwen yo nan pwòp kominote yo. Se konsa mwen te kòmanse travay mwen sou Nasyon Tohono O'odham, konekte pwen yo pou onore lavi fanm ak tifi ki te pèdi pa yo akòz vyolans.

Nan twa dènye ane yo, mwen te fè plis pase 34 entèvyou ak fanmi ki gen manman, pitit fi, sè oswa matant ki te swa disparèt oswa ki te pèdi lavi yo nan vyolans. Lide a se te rekonèt Fanm ak Tifi endijèn ki disparèt ak asasinen yo nan kominote mwen an, pou pote konsyantizasyon ak pou pi gwo kominote a wè ki jan yo te afekte nou san yo pa konnen. Mwen te rankontre ak chita pale long sou sigarèt ak kafe, anpil dlo nan je, anpil remèsiman ak kèk pushback.

Pushback te soti nan men lidè nan kominote mwen an ki te pè ki jan li ta parèt deyò. Mwen te resevwa tou repwòch nan men pwogram ki te santi yo menase pa kesyon mwen yo oswa ke moun yo ta kòmanse kesyone si sèvis yo apwopriye.

Mouvman Fanm ak Tifi endijèn ki disparèt ak asasinen yo ap vin pi plis konnen atravè peyi a ak èd rezo sosyal yo. Gen anpil kouch ak lwa jiridiksyon ki demode. Mank resous ki gen ladan aksè a Amber Alerts ak 911 se tout faktè nan zòn riral ak rezèvasyon kote yo touye fanm natif natal nan yon pousantaj 10 fwa pi wo pase mwayèn nasyonal la. Pifò fwa li santi tankou pa gen moun ki peye atansyon oswa pa gen moun ki konekte pwen yo. Lide pou onore fanm ak tifi nan kominote mwen an te kòmanse fè yon boul nèj nan yon pwojè rechèch san entansyon: kòm yon entèvyou ta fini, yon lòt te kòmanse pa referans.

Fanmi yo te kòmanse fè konfyans nan mwen epi entèvyou yo te vin pi lou ak pi difisil pou yo fè kòm kantite fanm asasinen yo te kòmanse ogmante san yo pa fini nan je. Li te vin akablan pou mwen. Genyen toujou anpil enkoni: ki jan yo pataje enfòmasyon yo, ki jan yo pwoteje fanmi yo kont yo pa eksplwate pa repòtè yo ak moun ki kolekte istwa ak moun yo pwofite oswa fè yon non pou tèt yo. Lè sa a, gen reyalite yo ki toujou difisil pou vale: 90% nan ka tribinal yo wè nan tribinal tribi nou yo se ka vyolans domestik. Lwa sou Vyolans sou Fanm, ki rekonèt jiridiksyon tribi sou krim tankou atak seksyèl, poko re-otorize.

Bon nouvèl la se ane sa a nan dat 9 me 2019 Eta Arizona te pase House Bill 2570, ki te fòme yon komite etid pou kolekte done sou epidemi fanm ak tifi endijèn ki disparèt ak asasinen nan Arizona. Yon ekip senatè eta a, reprezantan lejislatif eta a, lidè tribi yo, defansè vyolans domestik, ofisye ki fè respekte lalwa ak manm kominote a ap reyini pou pataje enfòmasyon epi devlope yon plan pou kolekte done.

Yon fwa ke done yo konpile ak pataje, nouvo lwa ak règleman yo ka devlope pou abòde twou vid ki genyen nan sèvis yo. Klèman sa a se jis yon ti fason pou kòmanse adrese yon pwoblèm ki te perpétué depi kolonizasyon. Dakota di Nò, Washington, Montana, Minnesota ak New Mexico te lanse menm komite etid tou. Objektif la se kolekte done ki pa egziste epi finalman anpeche sa rive nan kominote nou yo.

Nou bezwen èd ou. Sipòte fanm endijèn ki pa gen papye nan aprann sou Prop 205, inisyativ vil la pou fè Tucson tounen yon vil Sanctuary. Inisyativ la ta kodifye lwa, ki gen ladan pwoteksyon kont depòte viktim vyolans domestik ak atak seksyèl ki rele lapolis pou rapòte abi yo. Mwen rekonfòte lè m konnen gen moun toupatou nan mond lan k ap goumen pou yon lavi san vyolans pou pitit yo ak pou jenerasyon k ap vini yo.

Kounye a ke w konnen, ki sa w pral fè?

Sipòte fanm ak tifi endijèn yo

Avril Ignacio nan Indivisible Tohono di imèl oswa rele Senatè Ameriken w lan epi mande yo pouse pou yon vòt Sena a sou re-otorizasyon Lwa sou Vyolans kont Fi a jan li te pase nan Kongrè a. Epi sonje, tout kote w ap mache, w ap mache sou tè endijèn yo.

Pou plis enfòmasyon ak resous kominotè, vizite Our Bodies, Our Stories by Urban Indian Health Institute: uihi.org/our-bodies-our-stories